Članak 33. brazilskog zakona o drogama
brazilski zakon o drogama, također poznat kao zakon br. 11.343/2006, zakonodavstvo je koje uspostavlja pravila i smjernice za borbu protiv trgovine ljudima i uporabom droga u Brazilu. Među različitim člancima prisutnim u ovom zakonu, članak 33. jedan je od najvažnijih i posebno se bavi zločinom trgovine drogom.
Što kaže članak 33?
Članak 33. brazilskog zakona o drogama definira zločin trgovine drogom i utvrđuje kazne za one koji ga prakticiraju. Prema tekstu zakona, smatra se trgovinom drogom “uvoziti, izvoziti, slati, pripremiti, proizvoditi, proizvoditi, kupovati, prodati, izlagati za prodaju, ponuditi, imati u depozit, prijevoz, donijeti sa sobom, trgovina, propisati, propisati , Ministar, isporučiti drogu potrošnje ili opskrbe, čak i ako je slobodan, bez odobrenja ili u neslaganju s pravnim ili regulatornim određivanjem. ”
Kazne za kriminal za trgovinu drogom razlikuju se ovisno o iznosu i vrsti uključene droge, kao i drugim čimbenicima kao što su sudjelovanje maloljetnika ili umiješanost u kaznene organizacije. Općenito, kazne mogu biti u rasponu od 5 do 15 godina zatvora, osim plaćanja novčane kazne.
Kritike i rasprave
Članak 33. brazilskog zakona o drogama je meta kritike i rasprava različitih sektora društva. Neki tvrde da je zakonodavstvo pretjerano kazneno i da se ne bavi pravilnom uporabom droga kao problemom javnog zdravlja. Drugi se zalažu za potrebu za strožim kaznama za borbu protiv trgovine ljudima i uporabom droga.
Pored toga, postoje i rasprave o selektivnosti kaznenog sustava, što često rezultira težim kaznama za niske dohotke i društveno ranjive ljude. Učinkovitost politike o ratu na drogama također je dovedena u pitanje, čiji je glavni fokus suzbijanje trgovine.
Posljedice trgovine drogom
Trgovina drogom ima nekoliko negativnih posljedica za društvo. Osim oštećenja uzrokovanih korisnicima droga, poput kemijske ovisnosti i zdravstvenih problema, trgovina je također povezana s drugim zločinima poput nasilja, korupcije i pranja novca.
Osim toga, trgovina drogom hrani moć kriminalnih organizacija, koje financijski imaju koristi od ove ilegalne aktivnosti. Te su organizacije često uključene u druge zločine, poput ubojstava i krađe, i predstavljaju prijetnju javnoj sigurnosti.
- Nasilje: Trgovina drogom često je povezana s sukobima između suparničkih skupina, što rezultira oružanim sukobima i povećanim nasiljem u zajednicama.
- Korupcija: Novac od trgovine drogom može korumpirati javne agente, ugrožavajući učinkovitost institucija i povjerenje stanovništva.
- Pranje novca: Trgovina drogom vrlo je profitabilna aktivnost, a trgovci ljudima traže načine za legalizaciju dobivenog novca ilegalno, pranjem novca.
Zaključak
Članak 33. brazilskog zakona o drogama temeljno je za borbu protiv trgovine drogom u Brazilu. Međutim, važno je da se zakonodavstvo stalno raspravlja i poboljšava, uzimajući u obzir različite perspektive i tražeći učinkovitija rješenja za rješavanje problema s drogom u našem društvu.
Također je potrebno ulagati u javne politike koje se bave korištenjem lijekova kao javnog zdravstvenog problema, nudeći pravilno liječenje i pomoć korisnicima, umjesto da se usredotoči samo na represiju i kaznu.
Samo sa širim i integriranijim pristupom bit će moguće učinkovito suočiti se s trgovinom drogom i njegovim utjecajima na društvo.